Ekonomska kriza je majka fašizma

Luis Brito Garsija

Objavljeno: Politika, 08. 11. 2013. godine

Ekonomska kriza je majka fašizma

Holivud prikazuje fašizam kao ekipicu loših u uniformi koji remete standarde i izdaju naređenja. Stvarnost je još izopačenija. Prema rečima Franca Leopolda Nojmana (u Behemoth: The Structure & Practice of National Socialism, 1933–1944) fašizam je apsolutno saučesništvo između krupnog kapitala i države. Tamo gde interesi krupnog kapitala postaju interesi politike, tu je blizu i fašizam. Nije ni čudo što se javlja kao odgovor na komunističku revoluciju u Sovjetskom Savezu.

Fašizam negira borbu klasa, ali u toj borbi predstavlja naoružanu mišicu kapitala. Nižu srednju klasu i marginalizovane slojeve ispunjava strahom od ekonomske krize, od levice i proletarizacije i predstavlja ih kao paramilitarce, kako bi brutalnom silom smanjio broj socijalista, sindikalaca, radničkih i društvenih pokreta. Musolinija su plaćali fabrika oružja „Ansaldo“ i engleska tajna služba; Hitlera su finansirali proizvođači oružja iz Rura; Franko je imao podršku veleposednika i privrednika, Pinoče – SAD i čileanske oligarhije.

Ekonomska kriza je kćer kapitalizma i majka fašizma istovremeno. Uprkos tome što je bila u pobedničkom timu u Prvom svetskom ratu, Italija je iz rata izašla toliko uništena da je srednja klasa urušena i priređeno joj je masovno učešće u Musolinijevom maršu na Rim. Na majskim izborima 1924, Hitler je dobio samo 6,5 odsto glasova,u decembru iste godine samo tri procenta. Međutim, 1932. je dobio 37,2 odsto i došao je na vlast, što je iskoristio za ukidanje drugih partija. Ali fašizam ne ublažava krizu – on je otežava. Za vreme Musolinija životni troškovi su trostruko porasli. Hitler je nezaposlene zaposlio u proizvodnji naoružanja koja je dovela do Drugog svetskog rata koji je opustošio Evropu i ostavio iza sebe 60 miliona mrtvih. Franko je započeo građanski rat čija je cena bila više od milion mrtvih i nekoliko decenija propasti. Argentinski fašisti su pogubili oko 30.000 sunarodnika, Pinoče je ubio oko tri hiljade Čileanaca.

ceo članak

This entry was posted in Dešavanja and tagged . Bookmark the permalink.