O projektu: Škola sećanja Niš – Beograd – Göttingen 2013/14

O važnosti projekta „Škola sećanja – Sticanje znanja o genocidu nad Romkinjama i Romima i kako se boriti protiv anticiganizma”

Poslednjih godina vlada Srbije je prepoznala važnost podizanja svesti o stradanjima Jevreja u logorima tokom nacističke okupacije, te je 2012. godine podržala prvu privremenu izložbu o Holokaustu u Srbiji 1941 – 1944. Ipak, istorija stradanja Roma u Srbiji tokom Drugog svetskog rata još uvek nije dovoljno istražena i poznata. Nedostatak kulturnih događaja koji bi podsećali na ove zločine, i njihovo zanemarivanje u istoriografiji, pa čak potpuni izostatak u obrazovnom gradivu uopšte, doveli su do toga da sećanje na genocid prema Romina u javnosti gotovo da ne postoji.

Jedino sistematično naučno istraživanje o žrtvama i izvršiteljima genocida, a u kome se spominju i Romi i koje je objavljeno u Srbiji u poslednje tri dekade, je istraživanje o genocidu izvršenom nad Srbima i Romima u logoru Jasenovac u Hrvatskoj. Ovo dovodi do situacije da danas, čak i ako postoji volja da se prenose informacije i edukuje o stradanju Roma, nema dovoljno materijala koji bi tome koristio. Ipak, neki od razloga zašto nemamo podatke o stradanjima Roma i zločinima izvršenim nad njima, leže i u činjenici da je u Srbiji prisutan veliki broj predrasuda prema Romima, ali i rasističkog neprijateljstva.

Naše aktivnosti imaju za cilj da povećaju svest o važnosti otkrivanja istorijskih činjenica, kao i važnosti ukazivanja na kontinuitet diskriminacije Roma kao pojave koje u određenim uslovima vrlo lako može da dovede do ponovnog genocida. Romska zajednica je i dalje, pola veka nakon završetka Drugog svetskog rata, na udaru anticiganizma, delegitimizacije, kršenja osnovnih ljudskih prava i sistemske diskriminacije u velikom delu Evrope. Na primer, svakodnevne nasilne deportacije Romkinja i Roma – „Readmisanata“ iz Nemačke u Srbiju i na Kosovo. Sa druge strane, postoje inicijative koje se bore za prava Roma i koje su protiv ovih nasilnih deportacija, kao što je naprimer inicijativa alle bleiben (svi ostaju).

Iz ovih razloga, dvogodišnji projekat Škola sećanja je tako koncipiran da prikupi informacije i da proizvodi znanje na više nivoa. Dok jedan fokus leži na istorijskom istraživanju o izvršenom genocidu nad Romima, njegovim uzrocima i mehanizmima, drugi deo projekta se bavi današjnom sistemskom diskriminacijom i anticiganizmom ali i time kako prepoznati i sprečiti ove pojave.

Projekat Škola sećanja partnerski pokreću tri organizacije civilnog društva: Ženski prostor (Niš), Forum za primenjenu istoriju (Beograd) i Roma Center Göttingen (Nemačka), uz solidarnu podršku Fondacije Roza Luksemburg (Rosa Luxemburg Stiftung) i Međunarodne alijanse posvećene sećanju na holokaust (International Holocaust Remembrance Alliance – IHRA).

organizatori skola secanja

donatori skola secanja

This entry was posted in Škola sećanja and tagged , . Bookmark the permalink.