Radio Slobodna Evropa, 06. 10. 2013. godine
Ivo Goldstein, hrvatski ambassador pri UNESCO-u, pokrenuo je inicijativu da se u svjetsku zaštićenu baštinu uvrste najznačajniji antifašistički spomenici s područja nekadašnje Jugoslavije.
Predložio je i da to bude zajednički prijedlog zemalja sljednica bivše SFRJ. Organizirao je i prve sastanke u Parizu na tu temu. Za sada bez značajanijeg efekta, kako u Hrvatskoj, tako i u većini država regije.
Iako treba priznati da ima spomenika koji nisu vrijedni ni spomena, među autorima su i velika imena jugoslavenske umjetnosti – Antun Augustinčić, Vanja Radauš, Bogdan Bogdanović, Frano Kršinić, Vojin Bakić, Dušan Džamonja.
U Hrvatskoj je od 6.000 spomenika polovica uništena u devedesetima. U Bosni i Hercegovini, kao i u Srbiji, mnoge je antifašističke spomenike je prekrio korov i hrđa, a neki su prodani u staro željezo. U Crnoj Gori većina je spomenika u dobrom stanju, iako nekim treba obnova, kao i svakom spomeniku kulture nakon određenog vremena.
Sve u svemu, antifašistički spomenici čuvaju sjećanje na jedno vrijeme, na antifašističku prošlost ovih prostora zbog koje se ne treba sramiti, već upravo suprotno – ponositi se naslijeđem koji je dio evropskih vrijednosti.
U Hrvatskoj se o Goldsteinovoj inicijativi još nije ni raspravljalo, to je samo ideja i tek će se vidjeti hoće li se, ili neće, ozbiljnije razmotriti – kazali su nam u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
U hrvatskoj javnosti ta je ideja prošla nezapaženo, a u stručnim i političkim krugovima mišljenja su različita, navodi Ankica Barbir Mladinović u tekstu Podijeljena mišljenja o zaštiti vrijednih antifašističkih spomenika.
Tragom Goldesteinove inicijative krenuli su kolege iz naših biroa u Srbiji. U tekstu Antifašistički spomenici u Srbiji: Ostaci zaboravljenog sveta Dušan Komarčević i Milan Nešić istraživali su u kakvom su stanju danas spomenici borcima Narodnooslobodilačkog rata i postoji li sjećanje na antifašističku prošlost u Srbiji.
U Bosni i Hercegovini se riječima podržava reafirmacija antifašizma. Goldesteinova ideja o zaštiti antifašističkih spomenika, smatraju mnogi, ne bi brzo promijenila na stvari, jer mnogi spomenici koji podsjećaju na otpor fašizmu su izbrisani sa lica zemlje tokom devedesetih, ali bi, kažu naši sugovornici, pomogla da se države na ovim prostorima uravonteženije odnose prema vremenu Drugog svjetskog rata, piše Budo Vukobrat u tekstu Podrška zaštiti antifašističkih spomenika.
Inicijativa ambasadora Hrvatske pri UNESCO Iva Goldsteina u Crnoj Gori dočekana je sa odobravanjem i spremnošću tamošnje vlasti da najznačajnije spomenike antifašističke borbe uvrsti pod okrilje svjetske baštine.
Očekivano, i u SUBNOR-u Crne Gore pozdravljalju tu inicijativu. Iako je većina spomenika u dobrom stanju, neki ipak trebaju obnova, ali sve u svemu Crna Gora rijetka je država u regiji koja formalno nije zaboravila na antifašističku prošlost, prenosi Predrag Tomović u tekstu UNESCO zaštita pomogla bi očuvanju spomenika antifašizmu.
Preporučujemo:
Al Jazeera, emisija Kontekst: Kulturna baština
O tome koji su kriterijumi da se kulturno dobro uvrsti na UNESCO-ovu listu i koji je značaj te liste za jednu državu i njenu baštinu govore gosti emisije Kontekst: u Zagrebu – voditeljica i glavna sekretarka Hrvatske komisije za UNESCO Rut Carek; u Sarajevu – član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika prof. dr. Dubravko Lovrenović; u Beogradu – generalna sekretarka Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-om Jasna Zrnović.
